Trumpove tvrdnje na provjeri: Niz neistina u govoru o stanju nacije

Trump netočno tvrdi da je osigurao "18 bilijuna dolara" ulaganja

Trump je ponovio svoju učestalu netočnu tvrdnju da je od povratka na dužnost osigurao 18 bilijuna dolara ulaganja u SAD, rekavši: „U 12 mjeseci osigurao sam obveze za više od 18 bilijuna dolara koji pristižu iz cijeloga svijeta.”

Brojka od 18 bilijuna dolara je izmišljena. Na večer Trumpova govora, na službenim stranicama Bijele kuće navodilo se da iznos „velikih najava ulaganja” tijekom ovog mandata iznosi 9,7 bilijuna dolara – a i taj je podatak znatno prenapuhan. Detaljna analizaCNN-a iz listopada pokazala je da Bijela kuća ubraja bilijune dolara neodređenih obećanja o ulaganjima, obećanja koja se odnose na „bilateralnu trgovinu” ili „gospodarsku razmjenu”, a ne na ulaganja u SAD, kao i nejasne izjave koje ne dosežu ni razinu konkretnih obećanja.

Obmanjujuće tvrdnje o cijenama goriva

Trump je ustvrdio da su cijene goriva „sada ispod 2,30 dolara po galonu u većini saveznih država, a ponegdje i 1,99 dolara po galonu”. No nijedna savezna država u utorak nije imala prosječnu cijenu ispod 2,37 dolara po galonu, prema podacima AAA-a; samo su dvije države imale prosjek ispod 2,50 dolara. Iako postoje pojedine benzinske postaje s cijenom ispod 2 dolara po galonu, one su rijetke. Patrick De Haan, voditelj analize naftnog tržišta u tvrtki GasBuddy, rekao je tijekom govora da su pronašli samo četiri postaje u cijeloj zemlji s cijenom ispod 2 dolara (bez posebnih popusta) od otprilike 150.000 postaja koje prate – oko 0,003% ukupnog broja.

Trump može točno reći da su cijene goriva pale tijekom njegova mandata. S nacionalnog prosjeka od 3,12 dolara po galonu na dan njegove inauguracije u siječnju 2025., prema AAA-u, pale su na 2,95 dolara po galonu u utorak.

Također je izjavio: „Kad sam prije nekoliko tjedana posjetio sjajnu državu Iowu, vidio sam čak 1,85 dolara po galonu.” Ne znamo što je Trump vidio, ali prosječna cijena regularnog benzina u Iowi na dan govora 27. siječnja iznosila je 2,57 dolara po galonu, prema AAA-u. GasBuddy je tada pronašao samo četiri postaje u državi s cijenom od 1,97 dolara po galonu (bez posebnih popusta) od ukupno 2036 postaja – 0,19%.

Trumpa je po tom pitanju ispravio i jedan sudionik skupa u Iowi. Kada je spomenuo cijenu od 1,95 ili 1,85 dolara, netko iz publike doviknuo je: „Ne, 2,63”, prema CNN-ovu reporteru Steveu Contornu. Contorno je vidio da je benzinska postaja ispred mjesta održavanja skupa prodavala gorivo po 2,69 dolara po galonu.

Netočna tvrdnja da je naslijedio rekordnu inflaciju

Trump je netočno ustvrdio da je prilikom obraćanja Kongresu prošle godine „upravo naslijedio inflaciju na rekordnim razinama”, dodavši da su Joe Biden i njegovi saveznici „ostavili najgoru inflaciju u povijesti naše zemlje”.

Trump nije naslijedio najgoru inflaciju u povijesti SAD-a, niti je Biden imao najvišu inflaciju u povijesti. Godišnja stopa inflacije u prosincu 2024., posljednjem punom mjesecu Bidenova mandata, iznosila je 2,9%, a u siječnju 2025., kada je Trump preuzeo dužnost, 3,0%. Najnovija stopa, za siječanj 2026., iznosi 2,4%. Inflacija je dosegnula 40-godišnji vrhunac od 9,1% u lipnju 2022., ali to je daleko od povijesnog maksimuma od 23,7% iz 1920. godine. U svakom slučaju, stopa je znatno pala tijekom posljednje dvije i pol godine Bidenova mandata.

Neutemeljena tvrdnja o gospodarstvu koje stagnira

Trump je ustvrdio da je naslijedio gospodarstvo koje stagnira od Bidenove administracije i da ono sada „nikada snažnije raste”. Iako ne postoji precizna definicija pojmova, podaci ne potvrđuju tvrdnju o velikom gospodarskom procvatu od njegova povratka na dužnost u siječnju 2025.

Američko gospodarstvo poraslo je 2,2% u 2025., što je manje nego u bilo kojoj godini Bidenova mandata; 2024. rast je iznosio 2,8%. (Jesensko zatvaranje savezne vlade 2025. vjerojatno je smanjilo rast krajem godine.) Stopa nezaposlenosti porasla je s 4,0% u siječnju 2025. na 4,3% u siječnju 2026.

Iako je godišnja inflacija (CPI) pala s 3,0% na 2,4%, te postoje i drugi pozitivni pokazatelji, tvrdnja da je gospodarstvo preuzeo „mrtvo”, a pretvorio u „užareno”, nije potkrijepljena ukupnim podacima.

Trumpova tvrdnja da je donio najveće porezne rezove u povijesti SAD-a

Trump je ponovno ustvrdio da je opsežna domaća politička agenda koju je potpisao prošlog ljeta sadržavala najveće porezne rezove u američkoj povijesti. No to nije točno.

Tzv. „veliki, prekrasni zakon” uveo je brojne trajne i privremene promjene poreznog sustava, uključujući ukidanje poreza na napojnice i prekovremeni rad, dodatne porezne olakšice za starije osobe te roditelje male djece, kao i mogućnost da tvrtke brže otpisuju određena ulaganja. Prema najnovijoj analizi Kongresnog proračunskog ureda (CBO), objavljenoj ranije ovog mjeseca, ti porezni rezovi iznose 4,8 bilijuna dolara, odnosno 1,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) kroz deset godina.

Međutim, stručnjaci kažu da to nije najveći porezni rez u povijesti. Po udjelu u BDP-u od 1918. godine ovaj se paket nalazi na sedmom mjestu, prema Chrisu Towneru, direktoru politika u Odboru za odgovorni savezni proračun (nestranačka nadzorna organizacija). Najveći je bio porezni paket predsjednika Ronalda Reagana iz 1981., koji je koštao 2,9% BDP-a kroz četiri godine. (Promjene prihoda kao udio u BDP-u čest su način procjene veličine poreznih rezova jer omogućuje usporedbu kroz vrijeme unatoč inflaciji i promjenama u broju stanovnika.) Slično tome, Tax Foundation, desno orijentirani think tank, utvrdio je da je ovaj zakon šesti najveći porezni rez od 1940. godine, gledano po udjelu u BDP-u.

Trump netočno tvrdi da je Biden „pustio 11.888 ubojica” u SAD kao migrante

Dok je kritizirao graničnu politiku Bidenove administracije, Trump je ponovio svoju čestu tvrdnju da je Bidenova administracija dopustila ulazak 11.888 ubojica u SAD kao migrante, rekavši: „Bili su ubojice, 11.888 ubojica. Došli su u našu zemlju.”

Trump je pritom netočno interpretirao savezne podatke. Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) i neovisni stručnjaci istaknuli su da se brojka na koju se Trump očito poziva odnosi na nedržavljane koji su ulazili u SAD ne samo za vrijeme Bidena, nego tijekom više desetljeća — uključujući i Trumpov prvi mandat. Riječ je o osobama koje su u nekom trenutku bile osuđene za ubojstvo, najčešće u SAD-u nakon dolaska, i koje se i dalje nalaze u zemlji te su na popisu ICE-a („popis nedetenciranih”) — što uključuje i ljude koji trenutačno služe zatvorske kazne, a ne slobodno hodaju, kako Trump također zna tvrditi. Više o tome možete pročitati ovdje.

Trump netočno tvrdi da carine "plaćaju strane zemlje"

Trump je ponovio svoju čestu netočnu tvrdnju da carine „plaćaju strane zemlje”. U stvarnosti, carine plaćaju uvoznici u SAD-u, a ti uvoznici često dio troška prebacuju na potrošače. Iako strani izvoznici ponekad mogu sniziti cijene kako bi ostali konkurentni, različite analize pokazale su da golemu većinu troškova carina koje je Trump uveo tijekom ovog mandata snose kombinacija američkih poduzeća i američkih potrošača.

U analizi objavljenoj u veljači, dužnosnici Federalnih rezervi New Yorka napisali su: „Utvrđujemo da je gotovo 90% ekonomskog tereta carina palo na američke tvrtke i potrošače.” Nestranački Kongresni proračunski ured u veljači je naveo da je „neto učinak carina povećanje američkih potrošačkih cijena za puni dio troška carina koji se snosi u zemlji (95%)”, kroz kombinaciju poskupljenja od strane američkih tvrtki koje uvoze proizvode na koje se carine odnose te poskupljenja tvrtki koje imaju manju stranu konkurenciju zbog carina.

Neprovjerena tvrdnja o prijevari u Minnesoti

Trump je ponovio tvrdnju da su somalijski stanovnici Minnesote počinili 19 bilijuna dolara prijevare, rekavši: „Nigdje nije bilo zornijeg primjera nego u Minnesoti, gdje su članovi somalijske zajednice opljačkali procijenjenih 19 bilijuna dolara američkih poreznih obveznika. Imamo sve informacije, a u stvarnosti je brojka mnogo veća.”

Moguće je da će se ta brojka jednog dana pokazati točnom, ali do danas nije dokazano ništa ni približno tom iznosu.

U prosincu je savezni tužitelj Joseph Thompson tvrdio da bi „pola ili više” od 18 bilijuna dolara saveznih sredstava koje je zaračunalo 14 pružatelja Medicaid usluga u Minnesoti, označenih kao visokorizičnih za prijevare — a sada pod revizijom treće strane koju je naložio guverner Tim Walz — moglo biti prijevarno.

No 9 bilijuna nije 19 bilijuna; Thompson nije rekao da su sve moguće prijevare počinili somalijski stanovnici, a Walzova administracija osporila je Thompsonovu tvrdnju.

Jedan dužnosnik Walzove administracije rekao je u prosincu da imaju „dokaze o desecima milijuna dolara prijevare do sada”, a ne 9 bilijuna. Walz je izjavio: „Trebali biste biti jednako ogorčeni i zbog 1 dolara ili kakva god brojka bila, ali oni koriste taj broj bez dokaza koji stoje iza njega.” Thompson — koji je u siječnju podnio ostavku usred napetosti s Trumpovom administracijom oko postupanja u slučaju kada je ICE-ov službenik smrtonosno upucao Renée Good — tada je jasno rekao da je izjava „pola ili više” bila rana procjena, a ne čvrsta brojka.

Višestruke netočne tvrdnje o američkim izborima

Trump je iznio niz netočnih tvrdnji o američkim izborima dok je pozivao Kongres da usvoji zakon kojim bi se zahtijevala identifikacija birača i dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje.

Trump je netočno rekao: „Vara se masovno na našim izborima. Masovno.” Nije tako; svi dokazi upućuju na to da je izborna prijevara zanemariv udio danih glasova. Govorio je o „lažnim glasovima putem pošte”; i kod glasanja poštom slučajevi prijevare iznimno su rijetki (iako stručnjaci kažu da su nešto češći nego kod glasanja uživo), a nema osnove da se takvi glasovi kategorički nazivaju „lažnima”. Također je rekao: „Oni varaju, a njihova politika je toliko loša da se jedini način da pobijede svodi na varanje.” To je laž, jer se i demokrati, kao i republikanci, redovito biraju na slobodnim i poštenim izborima.

Trumpova tvrdnja da danas radi više Amerikanaca nego ikad prije

Trump je ponovio svoju čestu tvrdnju da danas u SAD-u radi više ljudi nego ikad prije. To jest točno, ali zahtijeva kontekst: broj zaposlenih s vremenom obično raste jer raste i broj stanovnika. Ekonomisti ističu da postoje puno bolji pokazatelji zdravlja tržišta rada.

Omjer zaposlenih i ukupnog stanovništva, koji mjeri postotak stanovništva koje radi, blago je pao tijekom ovog predsjedničkog mandata — s 60,1% u siječnju 2025., kada se Trump vratio na dužnost, na 59,8% u siječnju 2026. Stopa nezaposlenosti, koja mjeri udio nezaposlenih u radnoj snazi, porasla je s 4,0% u siječnju 2025. na 4,3% u siječnju 2026.; u studenome je dosegnula četverogodišnji maksimum od 4,5% prije nego što je ponovno blago pala. Stopa participacije radne snage, koja mjeri postotak stanovništva koje radi ili aktivno traži posao, ostala je gotovo nepromijenjena — s 62,6% u siječnju 2025. na 62,5% u siječnju 2026.

Trump netočno tvrdi da je okončao osam ratova

Trump je ponovio poznatu netočnu tvrdnju o svojoj ulozi u vanjskoj politici: „U prvih 10 mjeseci okončao sam osam ratova.” Iako je imao ulogu u rješavanju nekih sukoba (barem privremeno), brojka „osam” očito je pretjerana.

Tijekom govora Trump je objasnio da se na njegovu popisu navodno okončanih ratova nalazi i rat između Egipta i Etiopije, no to zapravo nije bio rat, nego dugogodišnji diplomatski spor oko velikog etiopskog projekta brane na pritoci Nila. Na popisu se našao i još jedan navodni rat koji se zapravo nije dogodio tijekom njegova mandata — između Srbije i Kosova. (Trump je ponekad tvrdio da je spriječio izbijanje novog rata između tih dviju strana, no to je nešto drugo od okončanja stvarnog rata.) Na popisu je i rat koji uključuje Demokratsku Republiku Kongo i Ruandu, ali taj sukob se nastavio unatoč mirovnom sporazumu koji je Trumpova administracija posredovala 2025. godine — a koji nikada nije potpisala glavna pobunjenička koalicija koja sudjeluje u borbama.

Trump je naveo i oružani sukob između Tajlanda i Kambodže, gdje su se borbe privremeno ponovno rasplamsale u prosincu, unatoč mirovnom sporazumu postignutom ranije 2025.

Može se raspravljati o važnosti Trumpove uloge u okončanju ostalih sukoba s njegova popisa ili o tome jesu li doista završeni; primjerice, nasilje je nastavljeno u Gazi i nakon listopadskog primirja između Izraela i Hamasa, a Trump je u govoru rekao: „Rat u Gazi, koji se vodi na vrlo niskoj razini; praktički je gotov.” U svakom slučaju, brojka „osam” očito je pretjerana.

Trump netočno tvrdi da je ukinuo porez na socijalno osiguranje

Trump je ponovno netočno ustvrdio da je ukinuo porez na socijalno osiguranje, što je bilo jedno od njegovih ključnih predizbornih obećanja 2024.

„Velikim, prekrasnim zakonom dali smo vam neoporezive napojnice, neoporezivi prekovremeni rad i neoporezivo socijalno osiguranje”, rekao je u govoru o stanju nacije.

Veliki zakon o domaćoj politici koji je Trump potpisao prošlog ljeta uveo je dodatni, privremeni porezni odbitak od 6000 dolara godišnje za osobe starije od 65 godina (uz manji odbitak za one s godišnjim primanjima od 75.000 dolara ili više). No, kako je i sama Bijela kuća implicitno priznala, milijuni primatelja socijalnog osiguranja starijih od 65 godina i dalje će plaćati porez na svoje naknade — a novi odbitak, koji istječe 2028., ne odnosi se na primatelje mlađe od 65 godina.

Netočna tvrdnja da se saveznički proračun može uravnotežiti ukidanjem prijevara

Trump je bez dokaza ustvrdio da bi uklanjanje prijevara u saveznim programima uravnotežilo savezni proračun, rekavši: „Ako uspijemo pronaći dovoljno tih prijevara, zapravo ćemo preko noći imati uravnotežen proračun. To će ići vrlo brzo.”

Godišnji proračunski manjak daleko nadmašuje procijenjeni iznos novca koji savezna vlada godišnje izgubi zbog prijevara.

Prva takve vrste procjena, koju je Vladin ured za odgovornost (GAO) objavio 2024., pokazala je da se godišnje zbog prijevara izgubi između 233 i 521 milijarde dolara. No proračunski manjak u posljednjoj fiskalnoj godini, koja je završila u rujnu, iznosio je nešto manje od 1,8 bilijuna dolara, prema podacima Ministarstva financija — više nego trostruko od najviše procijenjenog iznosa prijevara, piše CNN.